” AUSTRIJA ” i ” BALKAN “

„ AUSTRIJA „ I „ BALKAN „

istrazivao, sakupljao podatke i pisao price , S.Martinovic

t6r0h2

– DVA SVIJETA, BLISKA A ISTOVREMENO RAZLIČITA, STAJALI SU JEDAN NASUPROT DRUGOG

Na današnjem Trgu srpskih vladara, na kraju Gospodske ulice, na mjestu gdje je prvi ban Vrbaske banovine , Svetislav Tisa Milosavljević 1931.godine sagradio Bansku palatu ( danas je zgrada Skupštine opštine ), nekada , za vrijeme Austro – Ugarske monarhije nalazio se hotel „ Balkan“, prepoznatljiv po svojoj prelijepoj kupoli.
Preko puta i dijagonalno, na početku tadašnje Salvatorove ulice ( Salvatorgasse) – danas je to Srpska ulica – nalazila se zgrada, takođe sa lijepom kupolom, koju je sagradio i u njoj držao trgovinu mješovite robe „ Elit „ izvjesni Jović zvani Komando.
Priča se da ju je Komando sagradio iz inata , ljubomoran na kupolu svog balkanskog komšije. Zato su građani ovoj zgradi dali ime Prkos – kuća.
( Kasnije, dvadesetih godina ovog vijeka tu je bila brijačka radnja V.Popovića. Ali, to nije bila obična brijačka radnja, jer je na tabli pored godine utemeljenja , 1910, stajao natpis „ Antiseptička brijačka dvorana „).
Prkos kuća je prkosila hotelu „ Balkan „ sve do 1931.godine, a kasnije , samo vremenu, sve do zemljotresa 1969.godine, kada je teško oštećena , i ona doživjela sudbinu svog rivala.
Poznato je da je u to vrijeme Gospodska ulica ( Herrengasse ) bila mnogo duža nego što je danas, a protezala se od Kastelovog ćoška sve do Narodnog pozorišta, na čijem se mjestu tada nalazio park.
Dakle, u tadašnjoj Herrengasse , u nastavku Prkos – kuće, Austrijanci su 1905.godine podigli reprezentativni hotel i nazvali ga – a kako bi drugačije? –„ Austrija „. Hotel „ Austriju „ su držale dvije sudetske porodice , Mahnik i Tihaček. Ispred ovog hotela svake nedjelje je svirao vojni orkestar. Tom prilikom na repertoaru su članovi orkestra ( uglavnom Česi ), između ostalog, redovno svirali i Radecki marš koji je bio nepopularan među Banjalučanima. Ovu koračnicu su naročito prezirali pripadnici radničke klase.
Poznato je i to da su u „ Austriju „ navraćali isključivo oficiri i to njemačke, češke, i hrvatske nacionalnosti, dok su preko puta, u „ Balkan „, dolazili i civili i oficiri, ali uglavnom srpske nacionalnosti. ( Ovi srpski oficiri su služili u austro – ugarskoj vojsci ).

253890_10150277569826944_7133873_n

RAT SVJETOVA

Uz izvrsno originalno plzensko pivo ( Pilsner Urquelle ) , zatim novogradiško carsko pivo ( Keiserbier ) , dobru kuhinju, tačnu i brzu poslugu koju je garantovao upravnik „ Balkana „ Niko Uzunović, gosti ovog hotela su mogli da uživaju čitajući štampu – pomoću držača za novine – koja je stizala iz svih dijelova Monarhije, Njemačke , Italije i Poljske. Izbor je bio veoma bogat, i za strastvene ljubitelje štampe na ovom mjestu ih sve navodimo : Srpska riječ, Narod, Musavat, Brankovo kolo, Bosanska vila, Nova iskra, Pokret, Hrvatska, Narodne novine, Hrvatsko pravo, Koprive, Agramar Tag Blatt, Hrvatski dnevnik, Sarajevski list, Domi svijet, Neue Preis presse , Die Zeit, Extrablatt, Orient Rundschau, Maguarorszag, Pesti hirlap, Politik, H.Picolo, Dzienik poljski, Tagespost, Munchener Fligende, Magenderftexr Blatter, Das Interesante Blatt, Leipziger Illustrierte, Wiener Caricaturen, Jugend, Simplicissimus, Die Musskette, Pester Loyd , Zlata Pracha, Humoristicki listz, Maguar Figaro, I Figaro iz Beča.
Iz Zagreba je stizao i „ Obzor „ koji se u početku zvao „ Pozor „ i bio prilično liberalan, pa su ga vlasti zabranile.Kasnije se ponovo pojavio, ali pod novim imenom „ Obzor „.
Iz Zagreba su još stizale i „ Novosti „ i „ Male novine „ ;iz Sarajeva „ Sarajevska pošta „ , čiji format je kasnije pruzelo „ Oslobođenje „ i „ Glas slobode „ – radničke novine Socijaldemookratske pertije BiH , koji je izlazio do Prvog svjetskog rata.
Treba spomenuti i ovo – ova partija je izdavala i šibice sa likovima Marksa i Engelsa. Ove šibice su se mogle kupiti i u Banjoj Luci. U „ Balkan „ je dolazila i Kočićeva „ Otadžbina „ a iz Novog Sada političko – satirični list „ Vrač pogadžač „, čuven po tome što je redovno oštro kritikovao aktuelnu vlast. Sve navedene novine su se u „ Balkanu „ mogle kupiti uz snižene cijene ( subabonement).
U to vrijeme u gradu još nije bilo električnog osvjetljenja , pa su se ova dva hotela snalazila za rasvjetu, svaki na svoj način. U „ Balkanu „ su gorjele karbidne lampe, dok su odaje „ Austrije „ osvjetljavale petrolejke. Nije nam poznato koju su štampu gosti potonjeg hotel čitali, o tome nam nije ostalo pisanog traga , ali u sjećanju starih Banjalučana i danas je zapisana mrska činjenica da su ti gosti vrijeme često provodili u zagrljaju lokalnih dama u sobama na spratu.
„ Austrija „ i „ Balkan „ …Dva svijeta , bliska, a istovremeno različita…Stajali su jedan nasuprot drugog…Imali su istu funkcije, ali različite goste. Da li je gostima „ Austrije „ smetalo to što se u „ Balkanu „ karbidne lampe pale šibicama sa likovima Marksa i Engelsa , a ovima što se u blizini njihovog hotela svake nedjelje odjekuju reski zvuci Radecki – marša, ili što im se možda čini da su „ oni preko puta „ bolji ljubavnici u hotelu nego što su bili ovi kod kuće, uprkos nekim indicijama, ne možemo sa sigurnošću da tvrdimo.
Tek ostaje nam da se zabilježi činjenica da su se oni, izlazeći grupno, svaka grupa iz svog polumraka, redovno potukli…Kao što su to uostalom, oduvijek činili srpski i austrijski oficiri.
Međutim, ishode ovih malih banjalučkih bitaka uskoro je zaglušilo gruvanje topova i štektanje mitraljeza sa one strane Drine, gdje su akteri naše priče Austrijanci i Srbi , počeli da vode pravi rat (Prvi svjetski rat).

253890_10150277569831944_2645411_n

SUDBINA POSLJEDNJEG VITEZA

Prinuđeni smo zato da radnju epiloga ove priče premjestimo u obližnju Carsku ulicu ( Keiserstrasse ), gdje je u to vrijeme, pedesetak metara od „ Austrije „ i „ Balkana „ , na uglu prilaza tadašnje Željezničke stanice ( danas Umjetničke galerije ) s lijeve strane do trotoara, danonoćno dežurao jedan vitez u oklopu. Bio je načinjen od drveta i ofarban u silver bronzu. Visok oko dva metra, postavljen je na postolje od kamena na kojem je pisalo : „ Warman in Eisen „ ( Ratnik u oklopu ). Ispred njega protezala se u polukrugu ograda od lanaca.
Mač koji je ratnik držao ispred sebe, desnom rukom za dršku a lijevom za oštricu, bio je od čelikam kao i šljem na njegovoj glavi.
Vitez u oklopu, kako su ga Banjalučani zvali, imao je i krov nad glavom, koji je stajao na četiri drvena stuba i štitio Viteza od padavina.
Školska djeca su za vrijeme Prvog svjetskog rata uplaćivala prilog za Crveni krst tako što su od kuće u školu donosila po jedan sekser. Poslije toga su organizovano odlazila do Viteza u okopu i tamo od jednog „ čike „ za priloženi sekser , koji je, uzgerd budi rečeno, odlazio za pomoć austrougarskim vojnicima na frontu, dobijala po jedan ekser.Djeca su taj ekser morala da zakucaju u Viteza, navodno, da bi Vitez – simbol jedne moćne monarhije – postao još čvršći i jači.Eto- tako nam je Švabo nekad prodavao eksere za seksera, što bi u slobodnom prevodu na balkanski značilo – muda za bubrege.
Desilo se da je 1916. Zemaljski poglavar Bosne, Srećko fon Sarkotić, koji je postavljen na ovu dužnost umjesto Poćoreka, trebao da posjeti naš grad. Pošto je u Viteza, po mišljenju lokalnih vlasti, bilo zakucano premalo eksera („ šunigli“) , naređeno je da se Vitez hitno, preko noći, prebaci u radionicu Željezničke sekcije, i da se tamo iskuje ekserima. Naređeno – učinjeno. Srećko je bio srećan što u našem gradu vlada toliki patriotizam.
Dvije godine kasnije, s jeseni 1918. Godine su pred Vitezom , na trotoaru, pečenjari prodavali kestenje. Na vijest da je Austro – Ugarska pala, oni su vezali štrik oko Vitezovog vrata , oborili ga, usitnili sjekirom i naložili , sve uzvikujući :
„ Friš maron ! Kesten vruć !“
Od Viteza je ostao samo njegov lažni oklop – gomila eksera.
Tako je na radost ljubitelja pečenog kestenja, pao i posljednji austro – ugarski vitez u Banjoj Luci.

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s